Burnout - kako (ne)sagorjeti

 

Vjerojatno ti je poznat onaj osjećaj kad se obaveze nagomilaju, a ti ne znaš od kuda početi ni kamo krenuti – to je prvi znak da se krećeš prema burnoutu. Burnout, ili sindrom sagorijevanja je pojam u medicinskoj literaturi koji se udomaćio i u svakodnevnom životu, a najčešće je vezan uz osjećaj izgaranja na poslu.

Iako je primarno vezan uz preopterećenost na poslu, burnout se također može javiti i u studijsko vrijeme. Studiranje, ispiti, rokovi, rad uz faks, društveni život – sve to zvuči uzbudljivo, ali često dovodi do iscrpljenosti i osjećaja bespomoćnosti. Burnout se često javlja kad se osjećamo preopterećeno i kad izgubimo ravnotežu između obveza i slobodnog vremena. Dobra je vijest da ako ga prepoznaš na vrijeme, možeš poduzeti korake kako ne bi izgorio.

Što je burnout? 

Burnout se najčešće opisuje kao stanje kroničnog stresa koji dovodi do emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti te dovodi do cinizma, otuđenosti i osjećaja neučinkovitosti. Ovaj sindrom ne nastaje odjednom već zbog kronične izloženosti stresu, bilo na poslu, na fakultetu, kod kuće, u socijalnoj zajednici ili u kombinaciji više od ovih faktora. Ljudi koji pate od burnouta često osjećaju da su preplavljeni zadacima, nesposobni da se nose s pritiscima i udaljeni od svojih ciljeva i vrijednosti.

Razlika između stresa i burnouta  

Glavna razlika između burnouta i stresa je u duljini trajanja. Stres je uglavnom kratkotrajan odnosno može trajati od nekoliko minuta ili sati do nekoliko dana dok se burnout razvija kroz duži period. Stres je početna faza burnouta te do burnouta ne može doći bez stresa i to onog ponavljajućeg. Ukoliko nakon jednog perioda stresa ne uzmemo odmor već nastavimo istim tempom, može doći do prezasićenosti odnosno burnouta. 

Simptomi burnouta 

Kako bi se lakše izborio s burnotom i pokušao ga spriječiti, ključno je da znaš prepoznati simptome. Pri tome je važno znati da ovaj sindrom obuhvaća emocionalne, bihevioralne (ponašajni) i fizičke odnosno tjelesne simptome. Evo nekoliko najčešćih simptoma burnouta:

• Fizički simptomi: umor čak i nakon odmora, fizička iscrpljenost, česte glavobolje ili bolovi u tijelu, bolovi u mišićima, nesanice ili drugi poremećaji spavanja, smanjen apetit i drugo.
• Emocionalni simptomi: osjećaj praznine, tjeskobe, depresivno raspoloženje, gubitak interesa za aktivnosti koje su prije pružale zadovoljstvo, smanjena motivacija, osjećaj neuspjeha, sumnja u sebe, osjećaj bespomoćnosti, negativna razmišljanja, povlačenje u sebe i drugo.
• Bihevioralni simptomi: povlačenje i izolacija od drugih, smanjena produktivnost, odgađanje izvršenja obveza, sumnjičavost prema drugima, zlouporaba psihoaktivnih tvari, sniženo raspoloženje, smetnje koncentracije i drugo. Ljudi u stanju burnouta često postaju i cinični.  

Prevencija burnouta 

Organizacija je ključ 

Burnout se često javlja kod studenata koji nemaju dobru organizaciju. Planiranje vlastitog vremena, zadataka i postavljanje prioriteta je nužna navika. Također, bitno je znati odrediti prioritete i postaviti realne ciljeve. Veliki zadaci često mogu izazvati stres ili anksioznost, ali ako ih razlomimo na manje cjeline, lakše ih je ostvariti. Sigurni put do burnouta je postavljanje ciljeva koji nisu realni za ostvarenje te pokušaj obavljanja svih zadataka odjednom. Stoga, pokušaj pronaći ritam koji ti odgovara, napravi raspored i drži se toga. Također, ne zaboravi ubaciti odmor u svoju organizaciju.

Odmor je bitan 

Jedan od glavnih uzroka burnouta kod studenata je zanemarivanje odmora. Možda ti se dogodi da imaš previše obaveza i da nemaš vremena za odmor. No, odmor nije luksuz već nužna potreba. Uzmi pauzu tijekom učenja, prošeći oko kvarta, porazgovaraj s prijateljem, odspavaj dvadesetak minuta, uzmi trenutak da sklopiš oči i razbistriš misli ili da samo gledaš u strop. Ne mora biti dugi odmor, ali je važno da u svojem rasporedu ostaviš vrijeme za regeneracijski odmor. Ako stalno forsiraš svoje tijelo i um bez da im daješ priliku da se oporave, simptomi burnouta bi mogli jako brzo doći.

Razgovaraj o problemima 

Simptomi burnouta se mogu pogoršati ako sve držiš za sebe. Razgovaraj s prijateljima, obitelji, ili potraži savjet od profesora ili stručne službe na fakultetu. Kada podijeliš svoje probleme,tebi će biti lakše, a ujedno dobivaš podršku od drugih koja može biti ključna u prevenciji burnouta.

Uključi aktivnosti koje voliš 

Burnout se često javlja kad zaboravimo na ono što volimo i kad sav fokus stavimo na obveze Stoga je još jedan od najboljih načina da preveniraš burnout uključivanje aktivnosti koje te vesele u svoju svakodnevicu. Uključi u svoj raspored vježbanje, sport, glazbu, neki drugi hobi ili neku drugu aktivnost koju voliš i koja ti daje dodatnu energiju, a smanjuje stres.

Zaključak 

Burnout može biti ozbiljan problem čak i tijekom studentskih dana, ali uz pravu organizaciju, postavljanje prioriteta, redovit odmor i brigu o sebi, moguće ga je izbjeći. Ključ je u pronalaženju ravnoteže između obveza i slobodnog vremena. Ako osjetiš prve simptome burnouta, odmah reagiraj; stani, reorganiziraj svoj raspored, potraži pomoć odnosno obrati pažnju na svoje potrebe. I zapamti, ništa nije vrijednije od tvojeg fizičkog i mentalnog zdravlja.

Centar karijera provodi radionicu Burnout – kako(ne)sagorjeti. Radionica je iskustvenog tipa tijekom koje istražujemo što je burnout, kako ga prepoznati te kako se mu možeš oduprijeti. A za podršku se uvijek možeš javiti na mail: centar.karijera@grad.unizg.hr.